Pavlova pećina – Putevima apostola Pavla
„U sili znaka i čudesa silom Duha Božijeg; tako da od Jerusalima i naokolo sve do Ilirika napunih jevandjeljem Hristovim.“
-Rimljanima 15:19
Vršeći svoju svetu misionarsku dužnost propovjedanja Hristovog učenja, Sveti apostol Pavle, posvetio je svoj život pronošenju hrišćanske riječi.
Ove riječi postale su putokaz i inspiracija milionima ljudi širom svijeta, a apostolski poduhvati napravili su pravu revoluciju, koja je učvrstila hrišćansku vjeru na postojane temelje koji stoje nepromjenljivo sve do danas.
Prolijevajući krv i znoj, kroz osude i progon, često osuđivan i neshvaćen, u mukama, skrivanju, tamnicama, svoje gromke riječi prenosio je drevnim izraelcima, jelinima, atinjanima, solunjanima, efesšanima, ilirima, pored kojih ćemo se zaustaviti, ne bi li vam što vjerodostojnije rastumačili najbolje skrivenu trebinjsku tajnu.
Usudimo li se da budemo malo slobodniji u tumačenju pojma Ilirika i drevnih ilirskih plemena, doćemo do očiglednog zaključka, da ova plemena nastanjuju prostor Balkana, pa tako i Hercegovine u predhrišćanskom i ranohrišćanskom dobu, što bi praktično značilo, da je današnje Trebinje (ili barem njegova periferija) bilo bitna tačka na apostolskom putovanju opisanom u navedenoj poslanici.
Ako će neki od vas već sada da odustanu od daljeg čitanja jer ovi navodi zasigurno zvuče u najmanju ruku apstraktno, zamolićemo za još par minuta strpljenja, jer priča koja je pred vama predstavlja, kako smo već rekli jednu neistraženu trebinjsku tajnu vrijednu pažnje i divljenja.
Priča koju ćemo vam ispričati, malo je poznata čak i mnogim trebinjcima, a mi vjerujemo da ćemo uz vašu pomoć, skinuti paučinu sa ove stare legende, zaboravljene u hodnicima burne istorije.
Takođe, iskreno se nadamo da ćete posle pročitanog teksta, imati jasnu asocijaciju na krševitu Hercegovinu i Trebinje, svaki put kada čitajući sveto pismo, dođete do magične „15:19 poslanice rimljanima“ i citata „ … i naokolo do Ilirika, napunih jevanđeljem Hristovim.“A kako je ovaj citat iz svetog pisma, nedvosmisleno „pogodio“ današnje Trebinje, predlažemo da saznamo u nastavku naše priče, priče o Pavlovoj pećini.
Legenda kaže da je na svojim svetim putovanjima kroz Ilirik, Sveti Apostol Pavle boravio na ovim prostorima, gdje je pokrštavao narod, te širio hrišćansku riječ.
Skrivajući se po vrletima i pećinama Hercegovine od rimske vlasti koja ga je progonila, apostol je oko sebe privlačio sve više naroda koji je nadahnut čudesnim pričama, htio da krene Hristovim putem.
Stanovništvo dolazi da sluša Pavlove besjede, narod se pokrštava, a hrišćanstvo se na ovim prostorima učvršćuje ogromnom brzinom, u odnosu na tadašnje dominantno paganske kultove zastupljene u lokalnim plemenima.
Ove tvrdnje možemo potkrijepiti i brojnim arheološkim nalazištima u okolini Trebinja koji ukazuju na ranohrišćanske bogomolje iz prvih vjekova hrišćanstva.
Jedno takvo mjesto koje je ostalo kao trajna međa, odjeka drevne istorije i duhovnosti je spomenuta Pavlova pećina u blizini Trebinja.
Jak kult apostola Pavla u lokalnom stanovništvu, od drevnih vremena, živi i danas, pa tako svake godine na praznik „Petrovdana“ 12. jula, narod masovno pohodi ovu pećinu sa molitvom na usnama i nadom u iscjeljenje, te tako izražava mističan kontinuitet između drevnih i sadašnjih stanovnika Hercegovine.
Ova pećina se nalazi iznad sela Bihovo, u kraškom ambijentu Hercegovine, na nekih 8 kilometara od Trebinja.
Do nje se dolazi kozjom stazom, pa ovo putešestvije zahtjeva strpljenje i određen fizički napor.
Zanimljivo je to, da je čitav prostor spoljašnjosti pećine, ukrašen ikonama, koje vjernici s ljubavlju ostavljaju voljenom apostolu, kao svojevrsan trag svog boravka na ovom svetom mjestu.
Tako da, poštovani čitaoci, nemojte da se iznenadite ako na putu do pećine na svakom kamenu uočite urezan krst ili ostavljenu ikonu, kao vjeran spomen nečijeg duhovnog putovanja ka apostolu Pavlu.
Praistorijski lokalitet unutrašnjosti pećine ima više prostorija, gdje dominiraju masivni oblici stubova od kristala kalcita.
Jedna pećinska prostorija posebno je interesantna jer se u njoj nalazi malo jezero koje je vijekovima unazad na praznik „Petrovdana“ pohodišna tačka za žene nerotkinje jer se vjeruje da je voda iz jezera čudotvorna i ljekovita.
Mnoge mlade djevojke takođe, dolaze na ovaj praznik kako bi se umile vodom iz jezera i tako biti lijepe tokom cijele godine ili jednostavno kako bi Sveti Apostol pomogao da nađu izabranika svog srca.
Arheološka istraživanja prof. dr. Đorđa Jankovića otkrivaju nam da je Pavlova pećina izuzetno bogata.
U unutrašnjosti pećine nalaze razni artefakti i ostaci improvizovanog oltara što nas vraća na sam početak naše priče o ovom području kao jednoj od biblijskih lokacija pohodišta prvih hrišćana.
Danas brigu o ovoj pećini vode momci iz speleološkog društva „Zelena brda“ a jedan od njih, Nikola Lakić, velikodušno nam je ustupio fotografije unutrašnjosti pećine.
Mi se zahvaljujemo ovoj marljivoj ekipi i „izazivamo“ ih na avanturu u unutrašnjost pećine, gdje ćemo zajedno sa njima istražiti sve ono što bi turistima moglo biti interesantno.
Takođe, brigu o njegovanju kulta Svetog Pavla vodi i sestrinstvo manastira Svetih apostola Petra i Pavla, o kome će tek biti riječi u našim pisanijama, no, ipak smo odlučili da ovoj svetinji posvetimo par rečenica, kako bi vam vjerujemo, dodatno zagolicali maštu u potencijalnoj vašoj dilemi, da li je ovaj lokalitet vrijedan posjete.
Petro-Pavlov manastir je neodvojivi dio priče vezane za kult apostola Pavla i čuvar drevnog predanja koje krije Pavlova pećina.
Nalazi se na oko 6 kilometara od centra Trebinja a ostaci crkve iz IV. vijeka potvrđuju istorijski kontinuitet snažnog hrišćanskog uporišta u Hercegovini.
Ostaci ranohrišćanske crkve Svetog Petra danas se nalaze ispod crkve podignute 1907. godine.
Takođe, ovdje su primjetni i ostaci crkve Svetoga Pavla, koja zajedno sa pomenutom crkvom Svetog Petra, čini neodvojivu cjelinu u narodu poznatu kao Petro-Pavlov manastir.
Današnja crkva Svetog Petra, možemo reći, tipična je za hercegovačko područje.
Skromne dimenzije, apsida sa kamenim pločama, drveni ikonostas i popločana unutrašnjost, ostavljaju jedinstven utisak koji izražava autohtoni stil, tipičan hercegovačkim neimarima, koji su zajedno sa narodom u teškim vremenima, odvajali „svoj zadnji dukat“ kako bi učestvovali u obnovi svetinje.
Crkva Svetog Pavla se nalazi tik uz Crkvu Svetog Petra, sa njene južne strane, a prema dostupnoj arhivskoj građi, kroz istoriju služila je kao hram za bogosluženja, dok je trikonhos sa krstionicom (inače otkriven 2001. godine) služio za krštenja i sahranjivanje vjernika.
Ovaj trikonhos je posvećen apostolu Pavlu.
Osim crkvenih zdanja koje smo obradili, manastirski kompleks čini konak sa pomoćnim prostorijama, dok manastirsku ekonomiju čine prelijepi vinogradi smješteni odmah uz manastir, voćnjak, te maslinjak.
Sestrinstvo Petropavlovog manastira čine igumanija Pavla sa vjernim monahinjama i iskušenicama.
Monahinje osim bogosluženja imaju razna poslušanja na dnevnom nivou.
Tu su rukodelje, rad u vinogradu, rad u maslinjaku, kao i duhovnu utjeha potrebitih.
Ipak, možda i glavno poslušanje ovog manastira je gostoprimstvo, u kome se iskazuje neizmjerna ljubav i pažnja sestrinstva, ka onima koji ovo mjesto prepoznaju kao sigurno duhovno utočište.
I zato za kraj sve naše čitaoce pozivamo da posjete Trebinje i istraže one manje poznate, paučinom vjekova sakrivene tajne, kako bi se napojili „živom vodom“ iz ove svetinje.
Zato ako posjetite Pavlovu pećinu, pa u apsolutnom miru duboko udahnete, vjerujemo da će vam tišina ovog mjesta i dašak hercegovačkog vjetra, donijeti gromoglasni glas poruka Svetog Apostola Pavla, koje bruje hodnicima prošlosti od iskona, pa do božanske vječnosti.
Priznaćete dovoljni razlozi da posjetite ove lokacije i da istražite magičnu sponu koju krije Pavlova pećina i Trebinje.
Autor:
Nikola Kokić
